Generacijama je vezan uz more, pomorstvo i ribarstvo, a 2000 godina tradicije u maslinarstvu ostavilo je stotine tisuća stabala maslina od kojih se dobiva ulje izuzetne kvalitete i arome. Cijelom sjeveroistočnom stranom otoka u prirodnim uvalama nižu se ribarska i turistička mjesta od kojih su najpoznatija, Kukljica, Kali, Preko i Ugljan.

Druga strana otoka je uglavnom strma i nenastanjena i s pripadajućim uvalama, otocima i bogatim podmorjem pravi je izazov za ronioce i sportske ribolovce. Naročito su atraktivni prostori uvala Velika i Mala Lamjana te Sabuša na krajnjem jugozapadu.

Brdovita ali pitoma unutrašnjost ispresjecana je brojnim stazama pogodnim za šetnje i biciklističke ture.
Ljubitelji mediteranskih pejsaža mogu uživati u nezaboravnim panoramama od kojih je posebno upečatljiva ona s venecijanske utvrde sv. Mihovil (XIII st.). O ranom boravku čovjeka na ovom prostoru svjedoče ostaci iz rimskog doba, starohrvatske crkvice, samostani, kamena otočka arhitektura te brojni ljetnikovci.

Više od 2500 sunčanih sati godišnje, kamene i pješčane plaže, čisto i prozirno more, različite mogućnosti smještaja, izvorni gastro doživljaji i dobre trajektne veze sa Zadrom i Biogradom samo su neki od razloga za posjet i boravak na ovom otoku.

The post Otok Ugljan appeared first on Pašman Riviera.

“Konstrukcija datira iz razdoblja kada je razina mora bila oko pet metara niža od današnje. Taj zahtjevni graditeljski poduhvat, dug oko 80 metara, obavila je prapovijesna zajednica da bi premostila onodobnu pličinu te došla do otoka Galešnjak i na njemu se nastanila. To se dogodilo negdje između 6100 i 5400 godina prije Krista, na što upućuje nalaz tzv. impresso keramike”, objašnjava voditelj istraživačkog tima dr. sc. Mato Ilkić.

Riječ je, kaže, o starijem neolitiku kada ljudi još nisu poznavali kovine. No bavili su se stočarstvom i zemljoradnjom, a dio prehrane dobivali su i iz mora. Do sada je poznato tek nekoliko njihovih naselja u sjevernoj Dalmaciji. Osim Crnog vrila i Smilčića, to je i jedan lokalitet na području Nina. Njima se sad priključuje i Galešnjak, otočić uz koji veliko plavetnilo čuva za sada najstariju podvodnu konstrukciju u hrvatskom dijelu Jadrana.

Izvor: HINA

The post Na otočiću Galešnjak ljudi su živjeli prije 7000 godina appeared first on Pašman Riviera.

Niste se prevarili. Srce je to. Srce što već tisućama godina ljubomorno čuva svoj Pašman. Na cijelomu su svijetu svega tri otoka u obliku srca, ali samo Galešnjak, baš nikada ne mijenja svoj oblik. Ni zimske oseke, ni jake plime, pa čak ni velebitska bura, nisu umijele naći način da naškode ovoj ljepoti.

Galešnjak daje, a ne pita. Grli te svojim bićem i kao da kaže: Čovječe, ljubi.

Izvor: pasman.hr

The post Otok Ljubavi – Galešnjak appeared first on Pašman Riviera.

Sljedeći hrvatski vladar, Dmitar Zvonimir također je biogradskim benediktincima darovao posjede na Pašmanu. Nekoliko desetljeća kasnije Venecijanci su u svom ratnom pohodu protiv hrvatskog kraljevstva razorili grad Biograd zajedno s benediktinskim samostanom. Novo utočište benediktinci su pronašli upravo na Pašmanu, a 1125. na Ćokovcu su dovršili izgradnju novog samostana. Da je otok Pašman bio sigurno utočište za lokalno stanovništvo svjedoči događaj iz 1202. kada su se crkveni dostojanstvenici i plemstvo grada Zadra sklonili u samostan na Ćokovcu u bijegu od Mlečana koji su bili razorili grad Zadar.
Samostan na Ćokovcu bio je obnavljan tijekom svoje prošlosti ali mnogo od srednjovjekovnih elemenata. Samostanska crkva u potpunosti je sačuvala gotički izgled, a ostali su i dijelovi nekadašnjeg trijema i ogradnog zida.

Izvor: pasman.hr

The post Benediktinski samostan Sv. Kuzme i Damjana appeared first on Pašman Riviera.