Pejzaži su možda najdojmljiviji na pučinskoj strani otoka gdje se iznad mora izdižu strmci..
Najviši je na Klobučaru (80 m), Mani (65 m), Rašipu Velikom (64 m), Obručanu (50 m) i Piškeri (45 m). Podmorski nastavci poniru u more i devedeset metara duboko. Posjetiteljima su vizualno također dojmljivi i otkriveni horizontalni slojevi nekih otoka, poput Malog Šila. Slojevi ostavljaju dojam uredno poslaganih kamenih stepenica do vrha otoka.
Bezbrojni su mikrolokaliteti na Kornatima jer takav je njihov krajolik i brojnost. Vela ploča ili Magazinova škrila tek je jedan od njih i nalazi se ispod Metlina. To je najviši vrh Kornata (237 m), glatka vapnenačka ploha koja se nagiba nad more i ponire desetke metara duboko gdje je dom živom svijetu kornatskog akvatorija. Magazinova škrila otvorena je i ogoljena vapnenenačka ploha kojoj su u prošlosti naprosto „odsklizali“ nekadašnji gornji slojevi i nakupili se u podnožju škrile kao odron.
Duž strmaca koji se obrušavaju u more obilje je koralja. More je vrlo čisto i izrazito prozirno jer svjetlost duboko prodire što stvara specifično stanište ribama i raznim vrstama vrlo lijepih koralja. Cijeli je akvatorij jako dobro sačuvan, pravo vrelo bioraznolikosti, a k tome i vrlo atraktivan i samo ronioci znaju priču o svim bojama dubina podno kornatskih strmaca.
Iznad plavetnila, gotovo da je samo surost kamena. Iako će u očima pojedinih promatrača otoci biti kao kakav „pejzaž s Mjeseca“, ovdje je do sada zabilježeno više od 650 biljnih svojti. Vegetacija se sporo i spontano obnavlja. Još će dugo vremena otočje zasigurno ostati otkriveno od svog davnog šumskog pokrova i time, zapravo, vrlo zanimljivo jer otkriva tolike reljefne zanimljivosti, poput slojevitih stijena.
Golet nije bez kulturne baštine. Život je ponajviše pulsirao oko polja Tarca na Kornatu. Kao što to obično biva, život traži zelena mjesta. Utvrda Tureta ili Toreta podignuta je u šestom stoljeću. Neko je vrijeme i otok nosio to ime. Izdvajamo još jedan kornatski otok, Piškera. Još 1824. godine na Piškeri se spominje postojanje 13 kuća, skladišta za ribu i sol, bačve i razne ribarske potrepštine. Sve do pada Mletačke Republike vlasnici naselja i kornatskog ribolova bili su saljski ribari. Mletački poreznici smjestili su se odmah u blizini, u malom kaštelu na Panituli. Na Piškeri je danas samo pet kuća, ali stoji crkva iz 1560. godine. To je mala crkvica dimenzija 14,8 x 8 m.
Podignuta je samo za ribare i jedina je takva na Jadranu.
Kamenjar je ugodan dom rijetkim vrstama poput ptica, sisavci su rijetkost, a jedina zvijer koja živi na Kornatima je kuna bjelica (Martes foina).
Nautičari Kornatsko otočje doživljavaju poslasticom. Oni su istodobno izazovni i sigurno sklonište. Akvatorij je redovito prošaran jedrima. Vjetar treba poznavati, upute struke i prognoze poštovati jer blizina stijena, mala udaljenost između otoka u kombinaciji s vjetrovima može pružiti neugodna iznenađenja na pučinskim stranama koje nemaju zavjetrinu.
Ljepota uvijek izaziva na opis, a opis rijetko može biti ravan toj ljepoti. Kad ponestane moći realnog opisivanja, pribjegava se legendama. Tako su, prema legendi, Kornati nastali iz bijelih stijena koje su Bogu preostale nakon stvaranja svijeta. Bacio ih je u more, pogledao i shvatio da tu nema ništa za popravljati.
Kornati većinu oduševljavaju, prije svega vizurom. Znatiželjniji mogu više „iščitati“ iz kamena, a u kombinaciji s propitkivanjem lokalnih ljudi čuti osobite priče s otoka koji su relativno udaljeni od obale, smješteni u ribom bogatom akvatoriju koji su često pohodili gusari. Kornati su uvijek sigurno sklonište za ružnog vremena.
Kornati su primamljivi u svojoj negostoljubivosti i škrtosti kamena. Silno bogatstvo prirode i veliko siromaštvo dalmatinskog čovjeka kroz povijest.
Priča Kornata je tiha priča; okamenjena priča. Za one koji znaju osluškivati i propitkivati kako je život opstajao u oskudnosti.
Ne smijete propustiti šansu da vidite naljepši nacionalni park na svijetu! Imajte nezaboravan trenutak obilaska nacionalnog parka i uživajte u njemu a da ne morate ići daleko!!
izvor: parkovihrvatske.hr