Generacijama je vezan uz more, pomorstvo i ribarstvo, a 2000 godina tradicije u maslinarstvu ostavilo je stotine tisuća stabala maslina od kojih se dobiva ulje izuzetne kvalitete i arome. Cijelom sjeveroistočnom stranom otoka u prirodnim uvalama nižu se ribarska i turistička mjesta od kojih su najpoznatija, Kukljica, Kali, Preko i Ugljan.

Druga strana otoka je uglavnom strma i nenastanjena i s pripadajućim uvalama, otocima i bogatim podmorjem pravi je izazov za ronioce i sportske ribolovce. Naročito su atraktivni prostori uvala Velika i Mala Lamjana te Sabuša na krajnjem jugozapadu.

Brdovita ali pitoma unutrašnjost ispresjecana je brojnim stazama pogodnim za šetnje i biciklističke ture.
Ljubitelji mediteranskih pejsaža mogu uživati u nezaboravnim panoramama od kojih je posebno upečatljiva ona s venecijanske utvrde sv. Mihovil (XIII st.). O ranom boravku čovjeka na ovom prostoru svjedoče ostaci iz rimskog doba, starohrvatske crkvice, samostani, kamena otočka arhitektura te brojni ljetnikovci.

Više od 2500 sunčanih sati godišnje, kamene i pješčane plaže, čisto i prozirno more, različite mogućnosti smještaja, izvorni gastro doživljaji i dobre trajektne veze sa Zadrom i Biogradom samo su neki od razloga za posjet i boravak na ovom otoku.

The post Otok Ugljan appeared first on Pašman Riviera.

“Konstrukcija datira iz razdoblja kada je razina mora bila oko pet metara niža od današnje. Taj zahtjevni graditeljski poduhvat, dug oko 80 metara, obavila je prapovijesna zajednica da bi premostila onodobnu pličinu te došla do otoka Galešnjak i na njemu se nastanila. To se dogodilo negdje između 6100 i 5400 godina prije Krista, na što upućuje nalaz tzv. impresso keramike”, objašnjava voditelj istraživačkog tima dr. sc. Mato Ilkić.

Riječ je, kaže, o starijem neolitiku kada ljudi još nisu poznavali kovine. No bavili su se stočarstvom i zemljoradnjom, a dio prehrane dobivali su i iz mora. Do sada je poznato tek nekoliko njihovih naselja u sjevernoj Dalmaciji. Osim Crnog vrila i Smilčića, to je i jedan lokalitet na području Nina. Njima se sad priključuje i Galešnjak, otočić uz koji veliko plavetnilo čuva za sada najstariju podvodnu konstrukciju u hrvatskom dijelu Jadrana.

Izvor: HINA

The post Na otočiću Galešnjak ljudi su živjeli prije 7000 godina appeared first on Pašman Riviera.

Gostoljubivost puka jamči da se sve dijeli s posjetiteljima pa bilo da večeru sprema domaćin ili se jede na terasi restorana istinski doživljaj gastronomije pašmanskog kraja je neizostavan.

Doživljaj

Doživljaj kojeg upotpunjuje stil života gdje se u malo zemlje izvlačilo najbolje od njenih plodova, a vrše, mriže i parangali krali moru najslasnije zalogaje. Brancin vješto spremljen na gradelama i zaliven domaćim maslinovim uljem iz maslinika koji su na korak od mjesta gdje se jede, nije samo tek komad ribe. Iza svakog jela stoji priča, bilo da je taj mirisni komad uhvatio stari ribar s unukom kojeg je prvi put poveo u ribe ili da je jutros susjeda predala drugoj stručak blitve koja se tako lijepo smjestila u zdjeli na stolu. Harmonija suživota čovjeka s prirodom pruža svakom posjetitelju Pašmana jedinstvenu priliku da kuša i uživa u zdravoj hrani spremljenoj s ljubavlju.

Stoga dođite i dozvolite da Vas Pašman osvoji gastronomskim užicima, neće Vam biti žao.

Izvor: pasman.hr

The post Raznovrsna gastronomija appeared first on Pašman Riviera.

Niste se prevarili. Srce je to. Srce što već tisućama godina ljubomorno čuva svoj Pašman. Na cijelomu su svijetu svega tri otoka u obliku srca, ali samo Galešnjak, baš nikada ne mijenja svoj oblik. Ni zimske oseke, ni jake plime, pa čak ni velebitska bura, nisu umijele naći način da naškode ovoj ljepoti.

Galešnjak daje, a ne pita. Grli te svojim bićem i kao da kaže: Čovječe, ljubi.

Izvor: pasman.hr

The post Otok Ljubavi – Galešnjak appeared first on Pašman Riviera.

Vrludava staza pruža se uz stare maslinike, penje uz brda, spušta u tajnovite uvale i iza svake njene okuke skriva se bar jedno iznenađenje. U obližnjim vrletima skrivaju se tako špilje i kameni ostaci prošlih antičkih vremena, a kao razasute perle uz stazu svako malo iznikne crkvica ili kamene seoske kućice. Isprepletene staze vode predivnom prirodom otoka, gdje svaki udisaj donosi aromu divlje kadulje i ostale mirisne vegetacije Mediterana.

Zaputite se u rano jutro, u snenu čaroliju tajanstvenog zelenog otoka, uputite pozdrav Kornatima s prekrasnih vidikovaca i spustite se uz stoljetne suhozide do skrivenih plaža i dotaknite more.

Izvor: pasman.hr

The post Aktivni turizam appeared first on Pašman Riviera.

Sljedeći hrvatski vladar, Dmitar Zvonimir također je biogradskim benediktincima darovao posjede na Pašmanu. Nekoliko desetljeća kasnije Venecijanci su u svom ratnom pohodu protiv hrvatskog kraljevstva razorili grad Biograd zajedno s benediktinskim samostanom. Novo utočište benediktinci su pronašli upravo na Pašmanu, a 1125. na Ćokovcu su dovršili izgradnju novog samostana. Da je otok Pašman bio sigurno utočište za lokalno stanovništvo svjedoči događaj iz 1202. kada su se crkveni dostojanstvenici i plemstvo grada Zadra sklonili u samostan na Ćokovcu u bijegu od Mlečana koji su bili razorili grad Zadar.
Samostan na Ćokovcu bio je obnavljan tijekom svoje prošlosti ali mnogo od srednjovjekovnih elemenata. Samostanska crkva u potpunosti je sačuvala gotički izgled, a ostali su i dijelovi nekadašnjeg trijema i ogradnog zida.

Izvor: pasman.hr

The post Benediktinski samostan Sv. Kuzme i Damjana appeared first on Pašman Riviera.

Ime otoka

Ime otoka mijenjalo se kroz povijest. Najraniji spomeni potječu iz 10. i 11. stoljeća. Verzija imena u hrvatskom obliku, koju koristimo i danas, prvi se put spominje u 14. stoljeću, a od 15. stoljeća naziv Pašman postaje stalan.

Unatoč vrlo kasnom prvom dokumentiranom spomenu, otok Pašman nosi svjedočanstva ljudske prisutnosti još od rane prapovijesti, kada Pašman još nije ni bio otok. Današnji, otočki krajolik počeo se formirati prije otprilike 12.000 godina u srednjem kamenom dobu.

U novu eru Pašman ulazi kao dio Rimskog carstva. Prije rimskog doba, otok i njegovo stanovništvo bili su sastavni dio liburnske kulturne skupine. Kada su Rimljani u 1. stoljeću prije nove ere pokorili Jadasine (liburnska zajednica na zadarskom području), i pašmanski su Jadasini došli pod njihovu vlast. Otok je tada zajedno sa susjednim otokom Ugljanom postao sastavnim dijelom agera koji je pripadao rimskom gradu Iaderu (današnji Zadar).

Srednji vijek

U srednjem vijeku vremena su bila sve samo ne mirna. Pašman je zajedno s Dalmacijom živio kroz političke mijene. U uskom vremenskom tjesnacu izmijenili su se bizanska, hrvatska, hrvatsko-ugarska i mletačka vlast.

Otok je konačno zaplovio mirnijim morem u novome vijeku pod okriljem Venecijanske Republike, čijim je galijama nerijetko davao najsnažnije mornare. Nakon globalnih turbulencija u Europi za vrijeme napoleonskih ratova, otok je pronašao novi mir u Habsburškoj monarhiji sve do Prvog svjetskog rata.

Iako sa sve četiri strane okruženi morem, stanovnici otoka nisu bili pošteđeni globalnih turbulencija tijekom 20. stoljeća. Ratne teškoće, nerazvijenost otoka i privlačnost gospodarski razvijenih područja odnosili su bujice mladih s otoka „trbuhom za kruhom“ preko mora u gradove i prekomorske zemlje. Niti Kraljevina Jugoslavija prije Drugog svjetskog rata, niti komunistička SFR Jugoslavija nisu uspjele zaustaviti odljev mladosti s otoka.

Otok je ipak uspio prebroditi teško 20. stoljeće koje se završilo konačnim ostvarenjem samostalne i suverene Republike Hrvatske. Kao njen ponosni član Pašman je u novo tisućljeće zakoračio s modernizacijskim naporima, putem tranzicije iz pretežno poljoprivrednog otoka u otok turističko-ugostiteljskog karaktera spreman prigrliti svakog pojedinca željnog odmora u kristalno čistom moru i netaknutoj prirodi.

Izvor: pasman.hr

The post Otok Pašman – povijest appeared first on Pašman Riviera.